FEFA, Univerzitet
“Singidunum”
SEMINARSKI RAD
Predmet: Upravljanje promenama
Tema: Emocionalna inteligencija i
liderstvo
Sadržaj:
1........................................................................
Uvod
2.......................................................
Šta je emocijalna inteligencija?
3................................................
Emocionalna inteligencija u liderestvu
4..............................................
Kako se meri emocionalna inteligencija
5......................................
Da li se emotivna inteligencija može naučiti?
Uvod
U ovom
seminarskom radu ću objasniti pojam emocionalne inteligencije i objasniću u
kakvoj je ona vezi sa liderstvom. Upoznaćemo se sa najzastupljenijim modelima
emocijalne inteligencije, sagledati najvažnije veštine lidera i dati savete
kako unaprediti liderske veštine uz pomoć emocionalne inteligencije.
Šta je
emocionalna inteligencija?
Emocionlana
inteligencija (EI) je sposobnost pojedinca, u ovom slučaju lidera u poslovnom okruženju da
razume i upravlja kako svojim emocijama tako i emocijama ljudi oko njega.
Trenutno postoje tri najzastupljenije definicije i teorije o tome šta je
zapravo emocionalna inteligencija.
-
EI
model sposobnosti
-
Mešoviti
EI model
-
EI
model osobina
EI model sposobnosti
EI
model sposobnosti gleda na emocije kao na koristan izvor informacija koji pomaže
u razumevanju i u navigaciji kroz društveno okruženje. Po ovom modelu,
pojednici se razlikuju u njihovoj sposobnosti da obrade informacije emotivne
prirode i da poruke iz tih informacija primene u svom okruženju. Takođe, ovaj
model pravi razliku između četiri vrste sposobnosti.
Uočavanje emocija
Uočavanje
emocija predstavlja sposobnost da se otkriju i dešifruju emocije u licima,
slikama, glasovima, kulturnim tvorevinama i takođe, a možda i najvažnije,
sposobnost uočavanja sopstvenih emocija. Uočavanje emocija predstavlja osnovni
aspekt emocionalne inteligencije jer čini sve druge obrade emocionalnih
informacija mogućim.
Korišćenje emocija
Korišćenje
emocija predstavlja sposobnost da se emocije koriste za olakšavanje raznih
kognitivnih aktivnosti, kao što su razmišljanje i rešavanje problema.
Razumevanje emocija
Razumevanje
emocija predstavlja sposobnost da se shvati jezik emocija i da razumemo
komplikovane odnose među raznim emocijama.
Upravljanje emocijama
Upravljanje
emocijama predstavlja sposobnost da se reguliše i upravlja emocijama u sebi i u
drugima (pozitivnih i negativnih) radi postizanja željenog ishoda ili cilja.
Mešoviti EI model
Mešoviti
EI model je prvi put predstavio psiholog Daniel Goleman i on fokusira EI
kao širok spektar sposobnosti i veština koje su pokretačka snaga liderstva.
Upravo ovaj model je najzastupljeniji i najčešće se koristi.
Goleman-ov model izdvaja četiri glavne komponente emocionalne inteligencije.
Samosvest
Samosvest
predstavlja sposobnost da se čitaju sopstvene emocije i da se prepozna njihov
uticaj na donošenje sopstvenih odluka.
Samoupravljanje
Samoupravljanje
podrazumeva kontrolisanje emocija i impulsivnosti i njihovo prilagođavanje
novonastalim situacijama i okolnostima.
Socijalna svest
Socijalna
svest predstavlja sposobnost da se oseti, razume i reaguje na emocije drugih i
emocija socijlane mreže.
Upravljanje odnosima
Upravljanje
odnosima predstavlja sposobnost da se u toku konflikta utiče na druge i da se
drugi inspirišu za rešavanje problema.
EI model osobina
EI
model osobina predstavlja konceptulanu razliku izmedju EI modela sposobnosti
i EI modela osobina. Po EI modelu osobina, emocionalna inteligencija je
“sazvežđe” emocionalnih samopercepcija lociranih u podsvesti i u nižim nivoima
licnosti. U širem smislu, EI model osobina se odnosi na individulane
prercepcije pojedinca o njihovoj emocionalnoj inteligenciji. Ova definicija emocionalne
inteligencije isključivo obuhvata sposobnosti koju smo sposobni sami da
primetimo za razliku od naših objektivnih sposobnosti koje nismo u stanju uvek
da prepoznamo i koje su teško naučno merljive upravo zbog toga sto različiti
ljudi vide naše osobine različito.
Emocionalna
inteligencija u liderstvu
Emocionalna inteligencija je sine qua non u liderstvu
Kada razmišljamo
o pojmu “savršeni lider” šta nam prvo padne na pamet?
Da li je “savršeni
lider” autoritativna osoba, koja bezkompomisno upravlja ljudima i daje im
egzaktne direktive, neobazirući se na mišljenja zaposlenih i ljudi oko sebe? Da
li je lider osoba koja će na bilo kakave znake napada na njega reagovati burno
i često na svaki nacin pokušati da iskaže svoju moć kako bi stvari stavio pod
svoju kontrolu?
Istina je da
je “savrseni lider” sušta suprotnost od gore navedenog.
“Savršeni lider”
je osoba koja nikada ne gubi kontrolu nad sobom, bez obzira u kojoj se
situaciji nalazi. Takodje ima potpuno poverenje u svoje zaposlene i u svoj tim,
uvek je ljubazan prema njima, uvek ih sluša i uvek je otvoren za predloge i
saradnju.
Svi ovi
kvaliteti “savršenog lidera” su velikim delom zasluga emocionalne
inteligencije.
Emocionalna
inteligencija je od suštinskog znacaja za sve lidere. O ovom delu ćemo proširiti
mešoviti EI model da bismo bolje uvideli značaj emocionalne
inteligencije i uvideti kako je možemo primeniti u poslovnom svetu.
1.
Samosvest
Ako smo samosvestni, uvek znamo kako se osećamo i kako će naše
emocije i akcije uticati na ljude oko nas. Biti samosvestan kada smo u poziciji
lidera takođe znaci da ćemo imati jasnu sliku o našim prednostima i manama, što
je izuzetno vazno.
Šta možemo uraditi da bismo povećali nivo svesti o sebi?
-
Voditi
dnevnik
Dnevnici pomažu u povećanju samosvesti ako smo voljni da izdvojimo
par minuta dnevno da pišemo naša razmišljanja i emocije.
-
Usporiti
Kada nam se jave bes, ljutnja ili jake emocije, moramo da
usporimo i da istražimo zašto imamo takve emocije. To će nam pomoći da
podignemo svest o samom sebi. Takođe je važno da zapamtimo da uvek možemo
kontrolisati naše emocije, samo je bitna volja.
2.
Samoupravljanje (samoregulacija)
Lideri koji efikasno upravljaju sobom i regulišu sebe retko
verbalno napadaju druge, prave ishitrene i emotivne odluke, stvaraju stereotipe
o ljudima ili kompromituju njihove vrednosti. Suština samoupravljanja je zadržati
kontrolu nad samim sobom.
Ovaj element emocionalne inteligencije pokriva fleksibilnost
lidera i povećava posvećenost na ličnu odgovornost.
Kako možemo poboljšati našu sposobnost samoregulacije?
-
Znati
sopstvene vrednosti
Da li znamo na kojim poljima nismo spremni na kompromise? Da li znamo
koje su vrednosti koje su nam najvaznije? Moramo razmisliti o ovim pitanjima i
istražiti naš “etički kod” jer ako znamo šta nam je važno i u kojoj meri, lakše
ćemo se postaviti kada bude bilo potrebno da se donese moralna ili etička
odluka.
-
Smatrati
se odgovornim
Ako smo skloni da krivimo druge kada nešto krene naoplako, to
je znak da stanemo. U ovoj situaciji moramo obećati samom sebi da ćemo uvek
biti odgovorni i priznati grešku. Osim što ćemo bolje spavati, stičemo i poštovanje
kolega i organizacije.
-
Vežbati
smirenost
Uvek kada smo u emotivnoj situaciji moramo biti svesti kako
se ponašamo. Da li će nam pomoći da smanjimo stres ako vičemo na nekoga i
reagujemo preemotivno? Moramo vežbati metode samosmirivanja, a jedna od
efikasnih metoda je da pišemo osećanja i frustracije na papir koji nikome nećemo
pokazati. Time ćemo “isprazniti” negativne emocije, a pritom niko neće biti
povređen.
3.
Motivacija
Samomotivacija lidera ima izuzetan uticaj na postizanje
ciljeva i kao rezultat ima stalno povećanje ličnih standarda kvaliteta u
poslovanju.
Kako poboljšati motivaciju?
-
Preispitati
se zašto ovo radimo
Lako je zaboraviti zašto volimo svoj posao i karijeru, stoga
treba uzeti malo slobodnog vremena i razmisliti o svemu onome što nas privlači
kod našeg posla. Ovo je korisno jer razmisljanjem ćemo često doći do korena
problema (ukoliko problem postoji)
-
Učiniti
da ciljevi budu sveži i inspirativni
Nema veće motivacije kada težimo nekom cilju koji je inspitarativan
i uzbudljiv i koji će kada bude ostvaren da nam pruži satisfakciju.
-
Biti
pun nade i nadati se dobrom
Motivisani lideri su uvek optimisti bez obzira na problem koji je ispred
njih.
Čak i kada smo suočeni sa porazom, uvek je dobro da se održi optimizam i
da se traži pozitivna stvar u negativnoj.
4.
Empatija
Za lidera je od krucijalne važnosti da bude empatičan ukoliko
želi da bude uspešan u upravljanju ljudima, timom ili organizacijom.
Empatični lideri imaju sposobnost da se postave u tuđu
situacijju, da pomognu razvijanju ljudi unutar tima, da izazovu ljude koji se
ponašaju ne fer i da ukoliko je potrebno poslušaju probleme svojih kolega i da
im ako je moguće daju savet. Ako želimo da posedujemo lojalnost i postovanje
tima, moramo biti empatični.
Kako unaprediti svoju empatiju?
-
Postaviti
sebe u tuđu situaciju
Lako je braniti neku poziciju sa nase tačke gledišta, međutim
treba se postaviti u tuđu poziciju i sagledati stvari iz drugog ugla.
-
Obratiti
pažnju na govor tela
Često nismo svestni koliko govor tela moze da nam kaze, Često
i više od reči.
Veoma je vazno znati govor tela, jer će nam to reći šta neka
osoba zaista misli o određenom problemu ili temi. Ovo je izuzetno važno za
lidere jer im to daje prednost i mogućnost da uvek donesu ispravnu odluku.
-
Odgovoriti
na osećanja
Uvek je dobro i koristno za lidera da pruži feedback na tuđa
osećanja jer ako to ne učini, kolege ili tim će se osecati ugroženim, a lider će
izgubiti poverenje i poštovanje svojih kolega u timu.
5.
Socijalne
vestine
Lideri koji vladaju ovim elementom emocionalne inteligencije
su jako dobri komunikatori. Uvek su otvoreni kako za dobre tako i za loše vesti
i eksperti su kada tim treba da se motiviše i da se pripremi za novi projekat.
Takođe, lideri koji poseduju dobre socijlane veštine su dobri
u upravljanju promenama unutar organizacije i probleme rešavaju diplomatski.
Retko se zadovoljavaju poluzavršenim projektima i uvek
postavljaju primer u organizaciji.
Kako unaprediti socijlane vestine?
-
Naučiti
da rešavate probleme
Lideri moraju da znaju kako da reše probleme između
zaposlenih, klijenata,prodavaca...
-
Unaprediti
komunikacione vestine
Komunikacija je ključ svega unutar ogranizacije i apsolutno
je neophodno da lider vlada veštinama komunikacije.
-
Nauciti
hvaliti druge
Kao lider, možemo inspirisati druge i povećati lojalnost
našeg tima tako što ćemo ih hvaliti kada zasluže. Treba biti obazriv i naći
sklad jer ako previše hvalimo tim, mogu se opustiti i smanjiti nivo
efikasnosti.
Zaposleni na visokim pozicijama često
precenjuju svoju emocijalnu inteligenciju...
Kako
se meri emocionlna inteligencija?
Kao
i druge profesionalne kompetencije, visoka emotivna inteligencija će se
reflektovati kroz ponašanje osobe u poslovnom okruženju. Specijalan test za
merenje emocionalne inteligencije nije potreban, jer će rigorozan sistem
upravljanja performansama unutar preduzeća da da procenu ključnih komponenti
emocionlane inteligencije. Može se čak i reći da je najbolji merač nivoa
emocionalne inteligencije kod lidera njegovi rezultati i opšti odnos koji lider
ima sa svojim timom i generalno poslovnim okruženjem.
Da li se
emotivna inteligencija moze nauciti?
Naš
tradiocionalni sistem obrazovanja je prvenstveno fokusiran na razvijanje
kognitivnih sposobnosti. Zbog toga ne čudi da iako mali broj ljudi se rađa sa
urođenim visokim stepenom emocionalne inteligencije, za većinu ljudi je
potrebno učenje određenih veština iz ove oblasti. Mnogi naučnici i analiticari
su doneli zaključak da se emocionalna inteligencija može unaprediti vežbanjem
i učenjem određenih veština. Razvijanje veština emocionalne inteligencije se ne
može postići jednostavnim čitanjem knjige o njoj, potreban je trening i
svakodnevno vežbanje.
Zaključak
Emocionalna
inteligencija je definitivno jedan od najbitnijih faktora koji čine uspesnog
lidera. Smatram da svako ko ima želju da postane lider ili ako želi da unapredi
svoje liderske sposobnosti, mora da izučava ovu temu i da prihvati koncept
emocijalne inteligencije, takođe da radi svakodnevno na usavršavanju emocionalnih
veština.
Literatura:
-
preuzeto 14.04.2011
-
preuzeto 14.04.2011
-
preuzeto 15.04.2011
-
preuzeto 15.04.2011