Specialised paper

Internet i autorsko pravo

1.257 Words / ~6 pages
<
>
swopdoc logo
Download
a) trade for free
b) buy for 5.28 $
Document category

Specialised paper
Information Technology / Computer S

University, School

Filozofski fakultet Osiiek

Author / Copyright
Text by Michele C. ©
Format: PDF
Size: 0.21 Mb
Without copy protection
Rating [details]

Rating 4.0 of 5.0 (2)
Live Chat
Chat Room
Networking:
0/0|0[0.0]|1/5







More documents
SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA MOBILNI INTERNET PROJEKTNI ZADATAK SADRŽAJ POPIS PRILOGA 1 UVOD 2 1. MOBILNI INTERNET 3 1.1. STANDARDI 3 1.2. RAZVOJ 5 1.3. TOP LEVEL DOMENA 6 2. UPORABA MOBILNOG INTERNETA 7 2.1. SEDMI MASOVNI MEDIJ 7 2.2. OGLAŠAVANJE 8 2.3. OGRANIČENJA 8 ZAKLJUČAK 10 POPIS LITERATURE 11 POPIS PRILOGA Slika 1: Potrošnja podataka od strane Opera Mini korisnika diljem svijeta(prikaza­na u TB) 4 Slika 2: Prikaz Wikipedie na mobilnom internetu 5 Slika 3: Razvoj standarda…

Internet i autorsko pravo


Sadržaj

Sažetak

Uvod

Razvoj i princip rada Interneta

Autorsko pravo i njegova upotreba na Internetu

Zaključak


Sažetak

Kroz rad će se prikazati odnos autorskog prava sa današnjim računalnim tehnologijama, posebno internetom. Opisom razvoja i načina rada interneta te karakteristika autorskog prava, pokušat će se objasniti razlog sukoba između ta dva sustava.

Također će se navesti alternative autorskom pravu koje su zbog njegove specifičnosti danas u uporabi. Ključne riječi: povijest interneta, temelji rada interneta, računalne mreže, računalni pirati, autorsko pravo, creative commons.

Uvod

Razvojem računalne tehnologije omogućeno je prebacivanje postojeće tiskane, audio i vizualne građe u digitalni oblik, te je isto tako omogućeno jednostavnije i brže stvaranje nove digitalne građe. Takvu je građu moguće beskonačno umnažati bez ikakvog troška što je veliki napredak u odnosu na tiskarski stroj te audio i video rekordere.

Time je olakšana manipulacija, a razvojem računalnih mreža, posebno interneta, i razmjena građe u digitalnom obliku. Internet je donio mogućnost komunikacije, razmjene ideja i informacija na globalnoj razini kroz javno dostupnu i necentraliziranu mrežu što predstavlja presedan u ljudskoj povijesti.

No takav sustav koji omogućuje slobodnu komunikaciju i razmjenu informacija ne slaže se dobro sa današnjim ekonomskim sustavom.

Većom upotrebom računala i dostupnošću interneta sve aktualnija tema u svijetu postaje autorsko pravo i njegova primjena na Internetu. Zbog specifičnosti arhitekture Interneta nemoguće je nadzirati cjelokupnu komunikaciju, objavu informacija i razmjenu podataka, što omogućuje nesmetanu razmjenu sve digitalne građe uključujući i onu zaštićenu autorskim pravom.

Da bi shvatili zašto dolazi do sukoba između ova dva sustava potrebno je razumjeti princip rada Interneta i karakteristike autorskog prava.

Razvoj i princip rada Interneta

Tijekom Hladnog rata Ministarstvo obrane SAD-a osnovalo je agenciju za razvoj novih vojnih tehnologija kao odgovor na lansiranje Sputnika, prvog umjetnog satelita u Zemljinu orbitu, od strane Sovjetskog saveza. Ta agencija, nazvana ARPA, 1969. godine uspostavila je ARPANET, računalnu mrežu koja je služila kao osnova za testiranje novih mrežnih tehnologija.

Download Internet i autorsko pravo
Click on download to get complete and readable text
• This is a free of charge document sharing network
Upload a document and get this one for free
• No registration necessary, gratis

Prva mreža sastojala se od četiri povezana računala koja su se nalazila na američkim sveučilištima, a kasnije je povezivala mnoge istraživačke centre, sveučilišta i kompanije koje su bile uključene u razvoj i istraživanje mreže. U to vrijeme počinju se stvarati druge mreže u SAD-u i Europi temeljene na tehnologiji ARPANET-a.

Sredinom 80-ih dolazi do razvoja protokola koji omogućuju spajanje više mreža u jednu zajedničku mrežu. Takva mreža naziva se Internet i sastoji se „od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba“.[1]

Pošto je Internet građen tako da ne postoji glavni sustav, mreža ili računalo koje upravlja ostalima, ali i zbog njegove veličine, nemoguće je u potpunosti kontrolirati protok informacija koji se odvija preko mreže. Svako računalo ravnopravno sudjeluje u internetskoj komunikaciji.

Nadzor nad protokom informacija i razmjenom podataka na internetu je moguć,

Najbolji primjer takvog nadzora danas je politička cenzura pretraživanja koju provodi Kina na Google servisu. No sam Internet ne limitira korisnike i time čini platformu koja je pogodna za komuniciranje na prirodan način gdje ne postoji posrednik između informacije i primatelja kao kod tiska ili medija poput televizije i radia.


Autorsko pravo i njegova upotreba na Internetu

„Pravnopovijesna istraživanja pokazuju da je do zakonskog priznanja autorskog prava došlo tek u 18. stoljeću“,[2] iako su se određeni elementi sadržaja autorskog prava pojavili i prije toga vremena. Prvim autorskim pravom smatra se zakon kraljice Ane iz 1710. godine koji je priznao „autorima knjiga koje su već tiskane isključivo pravo tiskanja u trajanju od 21 godine, računajući od dana donošenja zakona, a za knjige koje još nisu tiskane u trajanju od 14 godina od objave knjige.“[3] Iz ovog prvog primjera autorskog prava vidi se kako je ono nastalo zbog tiska, odnosno njegovog širenja.

Računala i računalne mreže omogućuju stvaranje i razmjenu digitalne građe i njeno distribuiranje po cijelom svijetu. Zbog takve platforme koja odgovara ljudskoj potrebi za komunikacijom, razmjenom ideja i informacija autorsko pravo je teško provedivo na internetu.

Kršenje autorskih prava najviše je vidljivo na području audio i vizualne građe, pa su i najveći borci protiv takvih koji krše autorska prava, danas popularno zvanih pirata, kompanije i pojedinci koje se bave glazbom i filmom. Najpoznatiji slučaj koji se tiče borbe protiv pirata je slučaj Napster.

Taj sustav je omogućavao razmjenu audio građe pomoću računalnog programa koji se nalazio na serveru. Pošto se sustav za razmjenu nalazio na jednom serveru bilo je potrebno samo onemogućiti ga, što je na kraju i učinjeno kada je Napster izgubio tužbu  zbog kršenja autorskog prava.

Pojave koje prate necentraliziranu komunikaciju, razmjenu ideja i digitalne građe su negativne u financijskom smislu, iako to najviše utječe na one koji su najviše zarađivali na svojim djelima, a pozitivna strana ove tehnologije je potencijalno stvaralaštvo milijuna korisnika računala i interneta koji zbog mogućnosti koju im nudi nova tehnologija mogu iz prvotnih korisnika postati stvaratelji informacija i digitalne građe.

Prema ZAMP-u, stručnoj službi koja obavlja djelatnost ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava u Hrvatskoj, Hrvatska je „na samom vrhu ljestvice zemalja s visokim udjelom pirata na glazbenom tržištu.“[4] U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, „vidljiv je trend sve većeg prihvaćanja piratstva kao ozbiljnog kaznenog djela te određene promjene u policijskoj i sudskoj praksi koje vode učinkovitijem suzbijanju piratstva kaznenopravnim sredstvima.“[5] No ipak, i ljudi koji se bore protiv piratstva i kršenja autorskih prava, upoznavanjem tehnologije, shvaćaju da ga je nemoguće zaustaviti nego samo otežati.

Attribution 3.0 Croatia
- datoteke su koje se smiju dijeliti i obrađivati, ali se moraju priznati i označiti autorska djela. Attribution-Noncommercial 3.0 Croatia
- datoteke su koje se mogu dijeliti i obrađivati, ali se moraju priznati i označiti autorska djela. Nije dozvoljeno koristiti datoteku u
komercijalne
svrhe.

Attribution-Noncommercial-No Derivative Works
3.0 Croatia - datoteke se smiju dijeliti, isto tako važno je imenovanje, ali datoteka se ne smije obrađivati niti koristiti u komercijalne svrhe.

Attribution-Noncommercial-Share Alike 3.0 Croatia
- datoteka se može dijeliti i obrađivati, ali i imenovati autorska djela, pri čemu pritom nije dozvoljeno korištenje u svrhu reklame i njoj sličnih stvari, datoteku je također potrebno dijeliti u istim uvjetima.

Attribution-Share Alike 3.0 Croatia
- datoteka se smije dijeliti i obrađivati, ali je potrebno dijeliti u istim uvjetima i imenovati autorska djela.


Zaključak

Uz današnju računalnu tehnologiju, ljudsku potrebu za komunikacijom i nemogućnošću kontroliranja sadržaja koji se razmjenjuje putem interneta može se reći da je autorsko pravo izgubilo bitku. Možda se čini kako se zbog interneta i nepoštivanja autorskog prava gubi mnogo novca, no baš zbog takve mogućnosti razmjene i stvaranja dolazi do ravnopravnije podjele dobara, odnosno ne postoji više samo centralizirani izvori informacija i izvori informacija i građe kojima je cilj profit, nego danas korisnici takve građe i sami postaju stvaraoci nove, te time ponuda više nije limitirana.


Literatura

Henneberg, Ivan. Autorsko pravo. Zagreb: Informator, 2001.

Wikipedia. URL:

Wikipedia. URL:

Wikipedia. URL:

Wikipedia. URL:

Wikipedia. URL:

Wikipedia. URL:

Zaštita autorskih muzičkih prava. URL:




[1] Wikipedia. URL: (2010-01-13)

[2] Henneberg, Ivan. Autorsko pravo. Zagreb: Informator, 2001., str. 11.

[3] Isto, str. 15.

[4] Zaštita autorskih muzičkih prava. URL: (2010-01-14)

[5] Isto


Legal info - Data privacy - Contact - Terms-Authors - Terms-Customers -
Swap+your+documents