<
>
Download

Diplomarbeit
Strafrecht

FON, Skopje

2016

Sophie M. ©
6.00

0.15 Mb
sternsternsternsternstern_0.2
ID# 55559







Do

Nastavno-nau~en sovet na

Fakultetot za Bezbednost i Detektivi

vo sostav na Prviot privaten

univerzitet FON

Od

_______

Dosie br.____


P R I J A V A

na skica za izrabotka na magesterski trud


Po~ituvani,

So ogled na faktot {to imam zavr{eno moite obvrski i polo`eno site ispiti od polediplomskite studii, sakam da ja prijavam magisterskata teza koja {to po~nav da ja izrabotuvam.

Vo sorabotka so mojot mentor Doc. D-r izgotviv skica na magisterkiot trud so naziv Ulogata na privatnite komanii za obezbeduvawe vo sistemot na bezbednost vo kriznite podra~ja Irak i Avganistan, sakam da ja podnesam za razgleduvawe i prifa}awe od strana na Nastavno-nau~niot sovet na Prviot privaten univerzitet FON.


Odnapred vi blagodaram na sorabotkata i razbiraweto.


So po~it,


Podnositel; Skopje, 2015


FON UNIVERZITET PRV PRIVATEN UNIVERZITET VO R.M.

FAKULTET ZA BEZBEDNOST I DETEKTIVI

NASOKA: KRIMINALISTIKA


Skica za izrabotka na magisterskiot trud na tema


Ulogata na privatnite kompanii za obezbeduvawe vo sistemot na bezbednost vo kriznite podra~ja Irak i Avganistan


Mentor: Podnositel:

Doc. D-r

Indeks br. 9732


Skopje, 2015 godina

S o d r ` i n a


  1. Voved


  1. Predmet na pou~uvawe na magisterskiot trud


  1. Cel na trudot


  1. Osnovni predpostavki i hipoteza


  1. Vremenska i prostorna ramka


  1. Metodi i analiza na istra`uvawe


  1. Zavr{en osvrt


  1. Koristena literatura


  1. Voved


Se ~ini deka goleminata, potrebata kako i ulogata na privatnite kompanii za obezbeduvawe dramati~no se zgolemija niz celiot svet vo poslednite nekolku godini. I pokraj kontraverzite za ulogata i ovlastuvawatana privatnite kompanii za obezbeduvwe (podole spomenati kako PKO) vo sistemot na bezbednosta, tie imat zna~itelen porast vo industrijata poto~no sektorot na privatnatnite komapnii za bezbednost na mnogute zemji niz celiot svet.

Upotrebata na PKO mo`e ne e svetski fenomen no zavzema golem anga`man vo konfliktnite podra~ja, upotrebata na PKO se vide kako zaboraveno vo 18 i 19 vek, no kon krajot na 20 vek povtorno se pojavija prete`no vo Aziskiot i Afr~kiot kontinent. Po studenata vojna, anga`iraweto na najzloglasenite privatni armii se slu~i vo Afri~kiot kontinent za vreme na konfliktite koi se slu~ija 1990-tite, so nivnoto dolgodi{noto iskustvo privatnite armii od toga{noto vreme ne samo {to bea anaga`irani za urnuvawe na poredokot na dr`avite i vooruzenite grupi, tuku tie isto taka bea upotrubuvani i imaa golem efekt za za onemozvo`uvanje na me|unarodniot vpecatok na zapadnite dr`zavi i nivnite vladi, od toga{ pa navaka upotrebata na privatnite armii stana mnogu isplatliva i efektivna alatka na mo}nite dr`avi, so ogled na iskustvoto i sposobnosta na privatnite armii tie se poveke i poveke si nao|aa anga`man dojde do golem porast na bezbednosna industrijata, odtamupo~naa da se pojavuvaat i mnogu seriozni zakonski prekr{uvawa i ne moz`nosta za kontrolirawe privatnite armii i nivnite ovlastuvawa se dovede do zagrozuvawe na me|unarodnite prava i slobodi.


Vo 1960 toga{noto generalnoto sobranie na SAD so usvoenata rezolucija (2460) ja zabrani i ja proglasi za nezakonska upotrebata na privatnite armii vo teritoriite ili dr`avite kade se odvivat voeni dejstvija za osloboduvawe na okupirani teritorii ili proglasuvawe na samostojnost. Serioznata i pravnata kontrola na privatnite armii (platenicite) variraa masnovno niz svetot so {to se me|unarodno se izdefinira zakon so koj platenicite potpa|aa pod nadle`nost na oddelni vladi i dr`avi utvrdeno so me|unarodnata konvencija od (1989) protiv regrutirawe, koristewe, finansirawe zakon koj bese donesen no ne uspea da se ratifikuva od strana na zemjite ~lenki.

Podocna privatnite armii najdoa legalna transformacija vo privatnite kompanii za bezbednost, so {to dojde do najgolem porast vo istorijata na biznisot vo bezbednosnata industrija, tie stanaa mnogu opasni privatni organizacii pogotovo nivnata upotreba vo teritoriite kade {to ima aktivni vooru`eni dejstvija bidejki tamu nema pravna ramka za kontrola na nivnoto rabotewe koja nesomneno e povrzana so aktivnosti od kriminalna prorida.


Nekolku primeri vo Francija vklu~uvaat rast na industrijata od 100.000 lica vo 1982 do 160.000 lica vo 2010, ova brojka ima zna~itelen rast vo Ju`na Afrika kade brojkite na lica anga`irani vo privatniot sektor za besbednost se dvi`at od 115.000 lica vo 1997 do 390.000 vo 2010. Vo Indija postojat 7 milioni pripadnici naPKO dodeka vo SAD soodnosot na pripadnicite na PKO vo odnos na policajcite e 2.26. Vo SAD brojkata na aktivni policajci dostignuva do 1.3 milioni.


Vo celata istorija, patenicite odigraa mnogu va`na uloga vo konfliktnite podr~ja. Iako Obedinetite Nacii (ON) i poedine~ni zemji ~lenki uspea da vovedat me|unarodni dogovori so koi se namali sposobnosta na dr`avite da nekontrolirano upotrebuvaat platenici, ili PKO vo konfliktite.PKO vo odredeni slu~aevi imat vo nekoi krizni podra~ja imat golemi koli~ini na or`je i voena oprema.

Vo praksa po~etocite na PKO se tolku stari kolku i konfliktite i vojnite, postojat golemi kontroverzi okolu upotrebata na PKO vo kriznite podra~ja, i pokraj toa tie zavzemaat zna~ajna uloga vo kolektivniot sistem na bezbednost na MNFI (Multi Nacional Force vo Irak) kako i ISAF (Internacional Sekjuriti Force vo Avganistan). Se razbira najgolem udel vo ovie kolektivni sistemi imat Amerikanskite i Angliskite kompanii koi izvr{uvaat takva dejnost.

Vo ramkite na razli~nite misii vo Irak bea anga`irani okolu 100.000 pripadnici na PKO, vo Avganitan se nadminuva brojkata od 100.000 pripadnici.


Nekoi zemji ~lenki na ON rabotat na toa celosno da gi odstranat PKO osobeno od kriznite podra~ja, a drugi zemji ~lenki na ON tvrdat deka PKO vo kriznite podra~ja ne treba da imaat zna~ajna uloga vo sistemot na bezbenosta kako i toa deka PKO ne treba da u`ivaat poseben tretman i posebni privilegii. PKO vo kriznite podra~ja vo nedostatok na me|unarodna pravna ramka na operirawe, predstavuvaat golema zakana za stabilnosta na nacijata pred se tuka se misli na civilnoto naselenije.

ON usvoija rezolucija i formiraa rabotna grupa za kontrola na PKO vo odnos nivnoto rabotenwe vo zakonskite ramki zatoa {to se poveke ima za~estuvawe na prekr{uvawa na osnovnite ~ovekovite prava koja preku moderno transformirawe se manifestira vo posirok obem na svetski ramki, rabotnata grupa ima za zada~a pred svoite ~lenovi da elaborira i prezentira site mo`ni moderni standardi za za{tita na ~ovekovite prava osobeno potiknuvawe i zgolemuvawe na svesta kaj lu|eto koi `iveat vo kriznite podra~ja vo vrska so nivnite prava i slobodi kako i propoznavawe na site formi na zakana koga se soo~uvaat so PKO koi operiraat vo nivnite zaednicinasekade niz svetot.


Privatnata bezbednosna industrija e klu~na komponenta na bezbednosta i sigurnosta vo celina, na primer vo kriznite podra~ja PKO isto taka se upotebuvat za funkcija i za{tita na ~ustvitelni korporativni sistemi, vr{ewe na proverka na vrabotenite pred vrabotuvawe, sproveduvawe na istragi, za{tita na kriti~nata infrastruktura, obezbeduvawe na voenite bazi, armiskite konvoi, obezbeduvawe na informacii i voena tehnologija za bezbednost kako i za{tita na vrabotenite i imotite na klientot kako i mnogu drugi funkcii.

Vo izminatiov period serija na izve{tai i studii gi ispituvale PKO, studiite pomognaa da se redefiniraat ulogite na PKO, da se dokumentira nivniot porast i zada~ite vo celina. I pokraj istra`uvaweto na PKO, nivnite ulogi te{ko se pronao|aat to~ni podatoci i informacii.


Faktot deka PKO koi operiraat vo krinite podra~ja se vooru`eni tie mnogu lesno mo`at da ja transformiraat nivnata uloga od defanzivna na ofanzifna uloga so toa se zgolemuva verojatnosta za povredi na ~ovekovite prava i slobodi kako i destabilizacija na vlada ili sistem na bezbednost na edna dr`ava. Nekoi nternacionalni humanitarni organizacii vo pro{losta imaa obid da anga`iraat PKO vo kriznite podra~ja so pri~ina da se zadr`i i odr`uva mirot, no pogolemiot del na PKO vo obid da odr`at redot i mirot vo kriznite podra~ja, dejstvuvaat sprotivno na zakonite koi gi impelmentiraat vladite vo tie zemji, so toa se povreduvaa megunardonite humanitarni prava toa ~esto gi doveduva PKO vo konflikt so megunarodnoto parvo.


Potrebata od postoewe na internacionalen zakon protiv kriminalot i kriminalcite be{e poveke od potrebno taka {to vladata na SAD, Anglija I drugi dr`avi formiraa rabotna grupa koja ima za zada~a da gi sledat, prou~at aktivnostite na nivnite gragani koi se pripadnici del od PKO koi nudat asistencija, bezbednost i konsulttivni uslugi na vladite ili armiite vo kriznite podra~ja.

Rabotnata grupa koja SAD ja formiraa imat zada~a da gi sledat, dokumentiraat i sankcionirat site onie koi kako del od PKO vo kriznite podra~ja ke gi prekr{uvaat mengunarodnite ~ovekovite prava, gra|anskite prava i slobodi kako i kriminogeni aktivnosti. Sekako tuka mo`e da se napomene deka rabotnite grupi isto taka imat zada~a gi sledat aktivnostite i upotrebata na neprofitira~kite humanitarni organizacii i dobrovolni organizacii i agencii koi operiraat vo kriznite podra~ja a koi preku nivnoto humanitarno dvi`ewe se vleptkuvaat vo nelgalni atkivnosti.



Porastot na ang`irawe na PKO vokriznite podra~ja osobeno vo zonite kade {to pravoto i slobodata ne se na potrebnoto nivo, dovede do usvojuvawe na mnogu me|unarodni konventi, pravila i zakoni za pravno razre{uvawe na site slu~aevi kade pripadnicite na PKO ke bidat involvirani vo nelegalni aktivnosti, razni krivi~ni dela i povredna na ~ovekovite prava i slobodi kriminogeni odnesuvanja.

Usvojuvaweto na tie zakoni i pravila e kako rezultat na toa {to PKO kako vo kriznite podra~ja taka i vo postkonfliktnite zoni operirat so minimalen ili bez nadzor na vladinite organizacii vo kriznite podra~ja koi se odgovorni za sledewe na tie aktivnosti a toa poka`a deka PKO vo nekoi slu~aevi bea naj golema zakana za ~ovekovite prava i slobodi. So fakotot deka vo kriznite podra~ja, pred se Irak i Avganistan ima nedostatok na megunarodni i lokalni alatkii organite za progon, nadzor i sledewe na rabotata na PKO se limitirani, mnogute krivi~ni dela protiv civilnite lica i `ivotnata sredina koi se izvr{ija ostanaa ne razvetleni ili delumno rasvetleni slu~aevi, involviranite poedinci i organizacii ne bea dovedeni pred sud.


Sodr`ina


Magisterskiot trud ke bide podelen na:

Voved

Sodr`ina

Prv del - Definicija na PKO

  1. Definirawe na privatna bezbednost

1.2 Strukura na PKO

1.3 Vidovi na obezbeduvawe

  1. Pregled i analiza na PKO

Vtor del - Karakteristika na PKO

  1. Karakteristiki na pripadnicite na PKO

  2. Vrabotuvawe vo PKOi proces na dobivawe na sertifikat za bezbednost

  3. Potreba na prisustvo na PKO vo kriznite podra~ja

Tret del - Sorabotka na PKO so drugite organizacii

  1. Sorabotkata na PKO so Policijata

  2. Uredbi i obuka na pripadnicite na PKO

  3. Sigurnost pri rabota na PKO

^etvrt del

  1. Ulogata na PKO vo kriznoto podra~je Irak

Peti del

  1. Ulogata na PKO vo kriznoto podra~je Avganistan

[esti del

  1. Komparacija na PKO vo Irak i Avganistan

Zaklu~ok

Koristena literatura


Vo prviot del od magisterskiot trud ke bide prezentirano op{to za definiraweto, strukturata i analiza na globalnite privatni kompanii za obezbeduvawe.PKO razli~no se tolkuvatod strana na ekspertite, tie imat razli~na zamisla za toa {to to~no predstavuva privatnata bezbednost i koi se nejzinite zada~i, razli~ni definicii se koristat vo istra`uvwata koi bile sprovedeni do sega.

Generalno privatnite kompanii za obezbeduvawe se profitabilniprivatni pretprijatija ponekoga{ poznati kako korporacii ili partnerstva koi prvenstveno vr{at bezbednosni uslugi, tie mo`e da bidat vooru`eni ili nevooru`eni vo zavisnost od delokrugot i karakterot na zada~ata. Tie isto taka se zanimavaat so patrolni slu`bi, stra`i so upotreba na ku~iwa, istragi, privatna ili fizi~ka bezbednost, bezbednost na personalot, bezbednost na informaciski sistemi, prevencija od zaguba, upravuvanwe so krizi ili krizen menaxment, za{tita od po`ar, spravuvawe so elementarni nepogodi ili katastrofi, nekoi od niv duri izvr{uvat napredno obezbeduvawe ili poznato kako specijalni operacii dokolku klientot go pobara toa.

PKO isto taka izvr{uvaat razni uslugi za pretprijatijata kako {to se spre~uvawe na neovlasteni aktivnosti na vrabotenite, kontrola na vlez i izlez, monitoring, kontrola na pristap, prevencija i detekcija. Ovaa brzo raste~ka industrija vo koja godi{no se zarabotuvaat i do 100 milijardi amerikanski dolari ide vo nagorna linija taka {to vo SAD momentalno se vraboteni poveke od 1 milioni vraboteni vo ovoj sektor i taa brojka se o~ekuva da raste za 21% do 2020 godina.


Strukturana PKO vo ramkite na {irokata definicija naj~esto se koristi poimot privatna bezbednost, toa mo`e da pretstavuva {irok spektar na organizacii vklu~uvajki gi i korporaciska bezbednost, bezbednosni oficeri, bezbednosni uslugi so blindirani vozila, istra`ni postapki i mnogu drugi. Personalot anga`iran od strana na PKO naj~esto se nevooru`eni i se vrabotuvaat pod dogovor za rabota i vo zavisnost od rabotnite zada~i rabotodavecot mo`e da pobara bezbednosen sertifikat ili sigurnosna proverka.


Vidovi na obezbeduvawe se delat na slednive nekolku formi na obezbeduvawe;


  • Li~na bezbednost podrazbira detalno obezbeduvawe na lice ili klient vo najgolem slu~aj toa se vip li~nosti, tie se visok profil na luge i so toa privlekuvaat pregolemo vnimanie, licata za obezbeduvawe se odgovorni za `ivotot i sigurnosta na klientite, vo ovie slu~aevi tie se vooru`eni i spremni za brza reakcija dokolku e potrebno.

  • Vooru`eno obezbeduvawe kako {to sugerira i samoto ime licata odgovorni za obezbeduvanwe na lica i imoti se vooru`eni, tie naj~esto obezbeduvaat senzitivni objekti, ili lica koi se pod postojana zakana.

  • Korporacisko obezbeduvawe, toa se lica od odelot na obezbeduvawe koi se odgovorni za bezbednosta i sigurnosta na korporacijata ili biznisot, ovoj tip na obezbeduvawe moza da se deli na vratne{no ili nadvore{no obezbeduvawe, ovoj tip na obezbeduvawe naj~esto se koristi za za{titana materijalite, imotot, delovnite tajni na kako {to se trgovski centri, bolnici, privatni organizacii i drugo.

  • Rezidentno obezbeduvawe kako i site drugi spomenati formi na obezbeduvawe ima ista va`nost odnosno i tuka obezbeduvaweto se fokusira na sigurnost i obezbeduvawe na klientot i negoviot privaten imot ili kuka.

  • Vladino obezbeduvawe ili obezbeduvanwe na vladini agencii i prestavnici, za razlika od gorespomenaite lica za obezbeduvawe ovde pripadnicite na bezbednosniot sektor mora da se profesionalno obu~eni, tie imat za cel da obezbedat vladini objekti i organi.

  • Stati~no obezbeduvawe kade licata odgovorni za obezbeduvawe se obvrzani da se stati~ni na rabotnoto mesto naj~esto e toa monitoring centar kade se sledat kamerite i vleznite to~ki.

  • Mobilno ili patrolno obezbeduvawe kako {to i samoto ime ka`uva zna~i deka tie se podvi`ni i mobilni, ovoj tip na obezbeduvawe e najpogodno za pretprijatija koi imat poveke od eden objekt na razli~ni lokacii.


Pregled i analiza na PKO mora da postoi so cel da se dojde do informacii i za podobruvawe na kvalitetot na uslugite koi nudat razli~nite PKO no ne samo toa, preku pregled i analizi se dobivaat potrebnite informacii koi referiraat na registrirani PKO, registrirani agenti ili lica za obezbeduvawe, ovlastuvawata na PKO, prekr{uvawe na ~ovekovite prava, regulativi i propisi pri rabota na PKO, kontrola na vooru`uvaweto na PKO, istraga na vrabotenite vo slu~aj na zloupotreba na ili pre~ekoruvawe na ovlastuvawata i drugo.


Vo vtoriot del ke bidat prezentirani karakteristikite na vrabotenite vo PKO, procesot za dobivawe na bezbednosen sertifikat kako i uslugite ili servisite koi globalno gi nudat PKO.


Tie mora da da imaat odli~na sposobnost za interkomunikacija i da pi{uvaat dobro, treba da poseduvat znaewe za rakuvawe so kompjuterskite bezbednosni sistemi i da imaat rabotno iskustvo i kavlivikacii, osven ovie karakteristiki rabotodavecot sekako ke obrne vnimanie na slednive nekolku karaktersitiki; Iskrenost i doverba, izvr{uvajki rabotni zada~i personalot moze da dojde vo kontakt so razli~ni delovni tajni, rabota so pari i drugi sensitivni materijali.

Fizi~ka podgotvenost e edna od klu~nite fktori vo ovaa industrija, tie mora da se spremni za brza reakcija na bilo kakva realna zakana. Temperament na personalot isto taka e mnogu va`no a rabotodavecot a to zna~i deka temperamenten rabotnik nikoga{ ne ostava ni{to na slu~ajnost i znae da kontrolira situacija. Vrazum e sekako potreben pri izvr{uvawe na sekojdnevni rabotni zada~i toa zna~i rabotnikot nema da donesuva brzi i pogre{ni odluki pri reakcija.


Vrabotuvawevo PKO e proces koj zavzema najgolemo mesto na internet, naj~esto se objavuvaat konkursi kade site zainteresirani kandidati treba da podnesat dokumenti koi se sostojat od diploma za zavr{ena {kola, kratka autobiografija ili personalno pismo vo vid na rezime, i drugi dokumenti, potoa sledi proces na selekcija na kandidatite potoa selektiranite kandidati se povikuvaat na ragovor.

Vrabotuvawe vo PKO na kriznite podra~ja e malku po specifi~no za razlika od vrabotuvawe na PKO vo normalni uslovi. Vrabotuvawe vo PKO vo kriznite podra~ja e slo`en proces i potrebno e poveke vremetraewe, globalnite PKO imat standardizirano politika na vrabotuvawe i vo svoite redovi imat cel tim koj broi desetina rabotnici koi se zanimavaat isklu~ivo so toj proces kako na primer; regruteri, administrativni rabotnici, trening agenti, medicinski personal se samo del od toj tim.

Bezbednosniot sertifikat e dokument koj na rabotodavecot mu dava sigurnost pri vrabotuvawe na pripadnik n PKO. Osnovnata cel na ovoj sertifikatoe da mu omozvo`uva na vraboteniot da ima pristap do klasificirani bezbednosni podatoci pri izvr{uvawe na rabotnite zada~i.

Bezbednosniot sertifikat mo`e da bide nacionalen ili internacionalen, NATO alijansata e odgovoren organ za izdavawe na internacionalnite bezbednosnite sertifikati. Sertifikatite imat razli~ni stepeni ili klasifikacija na bezbednost odnosno toa ka`uva do koja mera vraboteniot ima pristap na klasificiranite podatoci, postojat slednive vidovi na bezbednosen sertifikat; Doverlivo se primenuva za rakuvawe so dokumenti ili informacii {to sodr`at vrazumen karakter na informacii od koi ne mo`e da se predizvika o{tetuvawe na nacionalnata bezbednost dokolku bi se objavile vo javnost.

Strogo doverlivo se onie klasificirani dokumenti koi bi mo`ele da ja o{tetat nacionalnata bezbednost i nacionalnite interesi na dr`avata dokolku ne avtorizirano lice dojde do kontakt so ovie dokumenti. Dr`avna tajna se onie klasificirani dokumenti koi so nivnoto objavuvawe ili predavanwe na takvite klasificirani dokumenti na drugi dr`avi, ili stranski tajni slu`bi seriozno bi se na{tetilo bezbednosta na dr`avata vo celina, nejziniot integritet, ugled i drugi seriozni naru{uvawa na celovkupniot sistem.


Sorabotkata pome|u PKO i Policijatae mnogu va`na, site pripadnici na PKO imat moralna obvrska da go sprovedat zakonot, ~uvat redot i mirot kako i instituciite, tie imat mnogu sli~ni ovlastuvawa so policijata. Javnata slu`ba kade participirat i PKO se odredeni so zakon i negovoto nesproveduvawe od nivna mo`e da dojde do sakncionirawe. Brzata i postojana komunikacija na PKO so policijata mo`e da se pomogne vo; navremeno spre~uvawe na razli~nite krivi~ni dela koi se vo tek, da da se asistira na policijata pri lazni povici, la`ni alarmi i drugo.

PKO isto taka mo`e da odgovori ili da i asistira na policijata pri razvivawe na planovi, koordinacija vo slu`aj na elemntarni nepogodi. Tie vo partnerstvo so policijata imat {irok spektar na sorabotka vo mnogu sferi kako {to se spodeluvawe na razuznuva~ki informacii, somnitelni aktivnosti koi be mo`ele da prestavuvat zakana za bezbedniot sistem.


Obu~uvawe na PKO, Vo tek se razvivat bezbroj programi za sorabotka na PKO so policijata a site tie proekti imat samo edna cel, da se zajakne sorabotkata za spre~uvawe i namaluvawe na krimalitetot vo o{testvoto. PKO se najbliskata nadvore{na sorabotka na policijata od tamu dobro obu~eni pripadici na PKO se od golema polza na policijata za nivna primena pri otkrivawe, spre~uvawe i namaluvaqe na kriminalni aktivnosti vo zaednicata.

Iako postojat razli~ni agencii ili komori koi rabotat vo pravec na sorabotka pomegu PKO i policijata za `al seu{te nema dogovor za zakonsko regulirawe ili pravilnik za taa mnogu va`na sorabotkapomegu ovie dve organizacii. Mnogu dr`avi isto taka i Republika Makedonija barat da se polagat odredeni ispiti pri dobivawe na licenci za obezbeduvaqe za `al poveketo PKO nemaat kontinuirani edukativni programi za obu~uvawe na nivnite pripadnici.

Rabotodavecot ili od dr`avata nazna~eni agencii treba da nudat {irok izbor na kursevi, obuka i obrazovni programi za da se pomogne da se pro{iri op{toto znaewe na rabotnikot za bezbednost pri rabota, isto taka da se nudi edukativen materijal na vrabotenite za bezbednost pri rabota.


Sigurnost pri rabota na pripadnicite na PKO e mnogu va`en element, pripadnicite morat da poseduvat funkcionalna oprema, uniform i alatki za rabota i izvr{uvawe na rabotni zada~i. Odgovornost na rabotodavecot e da obezbedi sigurna i bezbedna rabotna okolina, kako i vo soglasnost so dr`avnite zakoni. Impelementacija na propisi od strana na rabotodavecot za sigurnosta pri rabota ima za cel da obezbedi blagosotojba i spre~uvawe na seriozni povredi pri rabota, na~elno toa se propisi za; bezbednost pri rabota, evakuacija za vreme na itni slu~aevi, rakuvawe so oprema za rabota i nivno bezbedno skladirawe, transport na opasni materii i drugi propisi.


Vo ~etvrtiot del na magisterskiot trud ke bide prezentirano ulogata na PKO vo kriznoto pora~je Irak.


Ulogata na PKO vo Irak od po~etokot na konflikoto se do den denes odrazuva bezbednost na `ivotot i `ivotnata sredina vo celina, PKO nesomneno odigra golema i mnogu va`na uloga kako del od koletivniot sistem na bezbednost na Irak. Glavnata uloga na PKO me|udrugoto e obezbeduvawe na visokite voeni i vladini pedstavnici, voeniot personal odgovoren za logistika i transport, raznite vladini proekti, diplomatite i ambasadata na SAD vo Irak kako i personalot na ambasadata.

Op{to zemeno proektite na nevladinite agencii za rekonstrukcija kako {to e USAID kako i armijata na SAD koi rabotat na rekonstrukcija na infrastrukturata, ekonomijata i drugite sektori na Irak se najgolemiot klient na PKO, tie imat za zada~a da gi obezbeduvaat in`ierite, {efovite na misijata i rabotnicite koi gi izveduvaat rabotite. Site rabotnici na ovie proekti se izlo`eni na golema opasnost tokmu poradi ovoj fakt PKO se dobro vooru`eni do taa mera {to ponekoga{ nalikuvat na privatna armija.

Ulogata na PKO vo Irak e proporcionalno pogolema i so poveke ovlastuvawa za ralika od bilo koe drugo krizno podra~je do sega,tie isto taka slu`ea kako podr{ka na armijata na SAD vo Irak. Brojot na anga`irani pripadnici na armijata na SAD vo kriznite podra~ja e zna~itelno namalena vo odnos na studenata vojna, me|utoa toa doprinese i porast na upotrebata na PKO vo kriznite podra~ja od strana na SAD.

Golemata zakana po `ivotot na vladinite funkcioneri na Irak i na site drugi diplomati koi bea anga`irani doprinese do zgolemuvawe na ulogata na odredeni pripadnici na PKO koi operiraa vo Irak.


Vo petiot del na magisterskiot trud ke bide prezentirano ulogata na PKO vo kriznoto pora~je Avganistan.


Ulogata na PKO vo kriznoto podra~je Avganistan bez malku e isto kako vo Irak so toa {to vo Avganistan PKO bea skoncentrirani vo voenite bazi niz zemjata, ottamu PKO dobi druga dimeznija na odgovornosti i ovlastuvawa. Najgolemite izmeni zavzemaa mestovo delot na upotrebata na smrtonosno oru`je od strana na pripadnicite na PKO.



Komparacija naPKO vo kriznite podra~ja Avganistan i Irak, ke se odnesuva nan a rezultatite dobieni od raznite analizi na PKO koi se najdoa pred golemi kritiki od strana na analiti~arite i podr`uva~ite na pravoto niz celiot svet, polemikite se odnesuvat na pre~ekorenite ovlastuvawa i upotreba na smrtonosno oru`je protiv civilite vo Irak. PKO vo Avganistan dobi sosema druga dimenzija na nivnite ulogi vo bezbednosniot sistem kako i ovlasutvawata.

Otkako vo Irak se slu~ija mnogu ubistva na civili od strana na PKO koi podocna bea izvedeni pred sud i osudeni za ubistvo na nevino naselenie vo Avganistan vladinite organizacii so pomo{ na odredeni mehanizmi uspea da gi minimiziraat takvite pojavi.

PKO vo avganistan naide na mnogu striktni procesi i slo`eni proceduri za dobivawe licenca za poseduvawe i nosewe na oru`je, toa ne be{e edinstveniot mehanizam za kontrola ottamu PKO bea primorani da vo svoite redovi da vrabotat pripadnici od lokalnoto naselenie na kriznoto podra~je so koe se namalija site anomalii koi vo Irak zazedoa mesto.




Predmetot na prou~uvawe na magisterskiot trud proizleguva i se opredeluva tokmu vo soglasnost so predlo`eniot naslov na trudot, odnosno se odneseuva na Ulogata na privatnite kompanii za obezbeduvawe vo sistemot na bezbednost na kriznite podra~ja Irak i avganistan kade debatirawata se `estoki oklu ulogata i ovlastuvawata {to gi implementiraat odredeni privatni kompanii za obezbeduvawa pred se vo kriznite podra~ja {irum svetot.

Vredi da se spomenat va`nite ulogi na privatnatnite bezbednosni organizacii vo sistemot na bezbednost na kriznite podra~ja {irum svetot koi pomagat za sproveduvawe na razni bezbednosni uslugi i funkcii. Rastot na upotrebata i zgolemuvawe na brojot na PKO kako i nivnata uloga vo kriznite podra~ja zabel`uva golem rast na sorabotka vo sferata privatnata bezbednost na javnite i privatnite organizacii koi izr{uvaat takvi zada~i, iako ima golemi polemiki deka odredeni PKO vo kriznite podra~ja se upotrebuvaat kako privatna armija od strana na dr`avite so toa godi{nite prihodi na PKO koi igrat va`na uloga vo sistemot na bezbednosta na kriznite podr~ja se dvi`at okolu 34 milijardi amerikanski dolari.



| | | | |
Tausche dein Hausarbeiten

G 2 - Cached Page: Thursday 28th of March 2024 12:14:08 PM