<
>
Download

Seminararbeit
Geschichte / Historik

Osijek Kroatien

2014.

Christiane M. ©
5.25

0.11 Mb
sternsternsternsternstern_0.2
ID# 46882








Zajedničke karakteristike pretkolumbovskih civilizacija

Sadržaj



  1. Uvod

Inke, Azteci i Maye su najrazvijenije civilizacije koje su živjele na područjima Sjeverne i Južne Amerike prije Kolumbova otkrića. U seminaru ću opisati njihov svakodnevni život, običaje, kulturu, a posebna pozornost bit će na religiji koja je imala i više nego veliku ulogu u životu ovih drevnih civilizacija. Također ću predstaviti njihov državni ustroj i na koji način je društvo funkcioniralo.

Ne postoje velike količine podataka i dokaza o njihovima životima jer nisu poznavali onakvo pismo kakvo mi danas poznajemo, a moguće da uopće i nisu te nam nisu mogli ostaviti nikakve zabilješke o njihovim životima.

    1. Prostor i vrijeme

Najranije su se razvile Maye, još u 1. tisućljeću prije Krista, ali svoj veliki napredak doživljavaju tek 300. godine nakon Krista.1 Maye su svoju državu razvile na području današnje Gvatemale, sjevernog Hondurasa i poluotoka Yucatana. Oko 1300. godine Azteci stvaraju svoju državu na području današnjeg Meksika sa središtem u gradu Tenochtitlanu (današnji Mexico City).

Inke su se oko 1200. godine doselile na područje grada Cuzca koji kasnije postaje središte njihove države. Njihovo osvajanje planina i obala Perua završava 1470. godine kada njihova država obuhvaća područje današnjeg Perua, Bolivije i Ekvadora. Inke, Maye i Azteci su se koristili stvarima koje ostale civilizacije na tim područjima nisu poznavale, npr. vrsta ideogramskog pisma koje su poznavale Maye.

Imali su dobar državni ustroj, razvijene gradove, umjetnost i kulturu i zbog toga su civilizacije Inka, Azteka i Maya najznačajnije za područje Sjeverne i Južne Amerike prije Kolumbova otkrića.

  1. Način života

Maye su imale nekoliko imena. Prvo svoje, vlastito ime, zatim očevo ime i onda majčino prezime. Dječaci su išli s očevima na polje i tamo pomagali, dok su djevojčice ostajale kod kuće s majkama i pomagale s domaćinstvom. Obredom inicijacije djeca prelaze u odraslu populaciju. Ceremoniju je predvodio šaman, koji je molio nad djecom. Zatim djeca prinose darove šamanu u perju i kakau. Nakon obreda inicijacije priređivalo se slavlje.

Kod sklapanja brakova strogo se pazilo da budući muž i žena nisu ni u kakvom krvnom srodstvu. Poštivali su monogamiju, ali je držanje priležnica bilo dozvoljeno.
Odobravali su i razvod. Udovac ili udovica su se mogli ponovo vjenčati godinu dana nakon sahrane njihovog supružnika. Azteci su odobravali mnogoženstvo, ali je vjerojatno bilo ograničeno samo na bogatije građane.

Azteci su svoju djecu školovali u posebnim
školama
zvanim
calmecac.
Školovanje
i odgoj djece bio je jedan od glavnih zadataka astečkog svećenstva. U calmecacu se omladina pripremala za život, tu su se upućivali u tajnu pisma, narodnu tradiciju, religiju i nauku.
Iz ovih škola odlazili su uz velike ceremonije. Najsposobniji su uz preporuku odlazili na odgovorne položaje.

    1. Religija

Svakodnevni život ovih civilizacije čvrsto je vezan uz njihovu religiju. Sve što su radili bilo je povezano s vjerom i bogovima. Maye su poznavale medicinu i brinule su se zdravlje svog naroda. Za njih je medicina bila složen spoj uma, tijela, vjere, obreda i nauke. Medicinsko znanje nije bilo dostupni svima već samo odabranima koji su zatim dobivali izvrsnu edukaciju.
Osobe koje su liječile ostale zvale su se šamani i oni su djelovali kao medij između fizičkog i duhovnog.

Uz liječenje su i predviđali budućnost te „kontrolirali“ prirodne pojave. Šivali su rane uz pomoć ljudske kose, znali su kako izliječiti slomljene kosti, a postojali su i kirurzi koji su mogli uspješno operirati pacijente. Osim toga, bitno im je bilo i dentalno zdravlje pa su po potrebi pravili zubne proteze.

Inke, Maye i Azteci su puno vremena posvećivali molitvi i ona je imala veliku ulogu u njihovim životima. Kod Maya su prije svakog obreda bili obvezni post, priznanje grijeha i apstinencija koja je sadržavala odvojeno spavanje od žene kroz određeno vrijeme. Svojim bogovima su prinosili razne žrtve koje mogle biti nešto što su uzgojili na poljima, životinje, a često su žrtvovali i ljude.

Azteci su vjerovali da se žrtvi prinesenoj bogovima iskazuje velika čast, no ipak znali su žrtvovati i ratne zarobljenike. Tako su 1487. u četvereodnevnoj ceremoniji bili žrtvovani deseci tisuća zarobljenika.2

Žrtvovanje ljudi sastojalo se od vađenja srca živom čovjeku dok su mu ruke i noge pritiskali k tlu. Bogovi kiše više su voljeli male žrtve pa kod prinošenja ljudskih žrtava više voljeli da to budu djeca. Mayanski bogovi kiše Chaci prikazivani su kao bogovi duga nosa s obilježjima zmije.
Zamišljeni su kao četiri boga i svaki je predstavljao jednu stranu svijeta te su bili obojeni različitim bojama.

Aztečka religija je, također, povezana sa suncem pa se naziva religija sunca. Azteci su vjerovali da su dva praiskonska bića stvorila sve što postoji, uključujući i bogove. Oni su bili Ometecuhtli („Gospodar dvojnosti) i Omeciuatl („Gospodarica dvojnosti“).
Uskoro su mlađi i aktivniji bogovi istisnuli praiskonska bića i vjerovalo se da je ta promjena stvorila zemlju.

U toj promjeni za njih je najvažnije bilo stvaranje sunca. Sunce se rodilo u Teotihuacanu samožrtvovanjem malog gubavog boga, a njegov primjer su slijedili ostali bogovi kako bi osigurali krv, potrebnu za kretanje sunca po nebu. To je razlog zašto Azteci žrtvuju ljude: da osiguraju, suncu potrebnu, krv.

Kao Maye i Azteci, i Inke su imale svoj kult sunca. Sunce je bilo muški bog Initi. On je štitio žito i pomagao mu da dozori. Štovali su još neke bogove neba kao što je bog gromova, sluga i glasnik sunca. Inke i njihovi prethodnici imal su raširen kult predaka. Imali su obrede sahrane i uz pokojnika su ostavljali hranu i piće. Mumije kraljeva čuvane su u palačama, a iznosili su ih za vrijeme svečanosti.

Kod Azteka je, također, postojala neka vrsta života nakon smrti. Poginuli ili žrtvovani ratnici pridružuju se suncu na četiri godine, a onda se reinkarniraju u kolibriće. Seljaci nakon smrti odlaze u Tlalocan, bujan tropski grad, a oni koji ne odlaze ni na jedno od tih mjesta bivaju poslani u Mictlan, hladno i mračno podzemlje.

    1. Sport

Sport je isto tako imao svoj dio u njihovim životima. Najčešće je bio povezan uz razne vjerske rituale. Za sportske događaje gradili su dvorane koje su se mogle koristiti i u neke druge svrhe npr. glazbeni nastupi, festivali. Maye su imale ritualnu igru pelotu koja se igrala na pravokutnom popločenom igralištu (tlachtli). Cilj igre bio je ubaciti loptu u obruč bez upotrebe šaka, dakle podlakticom, koljenom ili bedrom (što je dodatno otežavalo igru).
Lopta je predstavljala Sunce, Mjesec ili zvijezde, a obruć je predstavljao suton, zoru, ekvinocij ili solsticij.

    1. Gospodarstvo

Budući da su ponekad kao žrtve prinosili razne plodove s polja, poljoprivreda im je bila najvažnija gospodarska grana. Nijedna od ove tri civilizacije nije poznavala plug nego im je glavno sredstvo za obradu zemlje bila motika, ali su uzgajali kulture koje tada nisu bile poznate Europljanima, npr. kukuruz, kikiriki, rajčica, krumpir, vanilija, neke vrste graha, čili papričice, kakao, pamuk itd.

Maye su obrađivali tla u tropskim kišnim šumama te su do plodne zemlje najvjerojatnije dolazili metodom posijeci-i-spali.3
Kod Azteka zemlja je pripadala calpullima (klanovi, plemena), a svaki calpulli sastoji se od više callija (domaćinstava). Dio zemlje pripadao je calpulliju i bio je razdijeljen po domaćinstvima, prema potrebi. Zemlja se nasljeđuje s oca na sina.

Zanimljivo je što su sve tri civilizacije bile dobro razvijene za svoje doba, a nijedna od njih nije se pretjerano bavila trgovinom. Azteci su bili u vječitom sukobu sa srodnim plemenom Tlaxcalteca, no u kratkim periodima mira trgovali su jedni s drugima. Nisu imali klasičan novac, nego im je za razmjenu služio kakao.


  1. Kultura

    1. Umjetnost

Umjetnost je, kao i sve ostalo, usko povezana s religijom. Gradili su profinjene spomenike, skulpture i kipove svojim bogovima te ih često nazivaju Grcima Amerike.
Imali su istančan osjećaj za boje, no, slikarstvo je prvenstveno bilo u službi arhitekture. Za arhitekturu su karakteristični reljefi u kojima se najviše isticao kontrast svjetla i sjene.

    1. Pismo

Maye su često smatrane kao najrazvijenije civilizacije Novog svijeta. Osim velikih dostignuća u znanosti, bili su napredni jer su imali svoje pismo. Bilo je to ideografsko pismo kojim su ostavili dubok trag u kulturi Srednje Amerike. Azteci su od pokorenih susjednih država prihvatili logografsko, odnosno pojmovno pismo, ali do danas nisu ostali njihovi dokumenti iz doba prije Kolumba, većina sačuvanih su iz doba nakon otkrića Amerike.

    1. Kalendar

Inke, Azteci i Maye poznavali su astronomiju i kalendar. Solarni kalendar Maya sastojao se od ciklus od osamnaestodnevnih razdoblja koji su se množili s dvadeset, prema tome imali su 360 dana u godini. On se dijeli na dane (kin), mjesece od 20 dana (uinal), godine (tun) i dvadesetoljeća (katun). Svaki novi "katun" prigoda je za veliku svečanost u čast boga koji predstavlja to doba, ali i svečanost pod nazivom Tzolkin koja se održavala povodom nove godine.
Azteci su imali dva kalendara.

Takva godina je imala 360 dana. Glavni posao astrologa je bio da urod kukuruza bude sto bolji. Astrologijom su se bavili samo svećenici.

  1. Državni ustroj

Maye su imale dobro razvijen sustav država-gradova, ali zbog stalnih međusobnih sukoba, plemena se nikada nisu povezala u jednu cjelinu.
Države Inka i Azteka imale su poprilično sličan državni ustroj. Država se sastojala od više plemena. Na čelu svakog plemena stajao je ratni poglavica, a iznad njih, na čelu države bio je kralj. Pobijeđenim poglavicama su ostavljali ponešto vlasti pod uvjetom da su spremni prihvatiti njihove običaje i zakone.

Plemići vjerni caru postajali su namjesnici, vojskovođe ili svećenici. Kao znak statusa nosili su zlatna pokrivala za uši. Obični puk većinom su bili siromašni seljaci koji su povremeno državi služili kao vojnici, graditelji i radnici.

U gradu se nalazio velik broj hramova pa se pretpostavlja da su njime vladali svećenici.4 Motivi na zidovima bili su religijskog tipa. Bog koji se najčešće prikazivao bio je bog kiše Tlaloc. Na jednoj freski prikazan je s maskom nalik na naočale i očnjacima koji mu strše iz usta. Često prikazano božanstvo je i Quetzalcoatl kojemu je bio posvećen jedan od hramova. Na hramu je naslikan s morskim školjkama i puževim kućicama, što ukazuje da je vjerojatno predstavljao vode na zemlji.


  1. Zaključak

U ovom seminarskom radu opisane su zajedničke karakteristike pretkolumbovski američkih civilizacija Inka, Azteka i Maya. U njihovim životima najbitnija je bila religija. Religija je bila mnogobožačka i oni su veoma poštivali svoje bogove na što nas upućuju žrtvovanja bogovima. Smatrali su da je za žrtvu velika čast ako ju žrtvuju nekom od bogova. Sve u njihovim životima bilo je povezano s religijom.

    1. Posljedice na današnjicu

Neke od tih civilizacija nisu poznavale pismo, ali to ih nije ograničilo da istraže svijet oko sebe. Došli su do izvrsnih otkrivenja u svijetu znanosti (medicina, astronomija). Zanimljivo je što nisu znali da postoje i drugi kontinenti osim njihovog, ali njihov kalendar bio je točan kao i onaj europski što nam govori da su bili vrlo inteligenti i razvijeni za svoje doba.

Poznavali su kulture za koje Europljani u ono vrijeme nisu čuli, ali nakon otkrića Amerike prenešeni su Europu. Aztecima danas zahvaljujemo na
čokoladi. Oni su proizvodili jedno piće od kakaa i vanilije (rasla je u ograničenim primorskim predjelima Meksika) i zvali ga
chocolatl, bilo je pjenasto, a uzimalo se hladno. Žao mi je što nije ostalo više podataka i zabilješki o njihovim civilizacijama jer mi se čine vrlo zanimljivima i htjela bi ih što bolje upoznati.


  1. Popis literature


Knjige

Religije svijeta, Kršćanska sadašnjost, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.
Ante Birin, Tomislav Šarlija; Povijest 2, Alfa, Zagreb 2012.
e.enciklopedija, Mozaik knjiga, Tlaciarne Banska Bytrica, Slovačka, 2006.

Internet



1 Ante Birin, Tomislav Šarlija; Povijest 2, Alfa, Zagreb, 2012., str. 165

2 e.enciklopedija, Mozaik knjiga, Tlaciarne Banska Bystrica, Slovačka, 2006., str. 381

3 Eng. Slash-and-burn, iskrči se manja površina u šumi, nakon čega se porušena vegetacija zapali, a pepeo koji ostane, plodno je
gnojivo
za budućih najviše tri godine.

4 Religije svijeta, Kršćanska sadašnjost, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991., str. 56


| | | | |
Tausche dein Hausarbeiten